Povijest

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Općina Josipdol obuhvaća Ogulinsko – plaščansko – modrušku udolinu i čini prirodnu komunikaciju Središnje Hrvatske prema moru. Arheološki nalazi ukazuju kako je ovo područje bilo naseljeno od neolitika (u okolici Oštarija), dok su nalazi iz bakrenog doba pronađeni u okolici Čakovca Oštarijskog. Prema nalazima iz kasnog brončanog doba, možemo zaključiti kako su trans – alpski Japodi naseljavali Ogulinsko – plaščansku dolinu. Keltski je novac pronađen u okolici Modruša.

Rimski car Oktavijan (između 33-35 pr. Krista) se s vojskom iskrcao u Senju, pa preko Vratnika došao na prostor Ogulina, osvaja Gornji Modruš a potom i Metulum – danas Velika i Mala Viničica, čime je završio pokoravanje japodskog prostora.

Nakon pada rimskog carstva 476. godine i smjenjivanja vladavine Gota i Langobarda u 7. st. na širi prostor današnjeg Josipdola trajno se naseljavaju Hrvati. Povjesničari bilježe i sukobe između kneza Borne i Ljudevita Posavskog u 9. st. koji su se odvijali na širem području Modruša  koristeći najraniju gradinu Modruš u obrambenom sustavu.

U 12. stoljeću područje današnje općine Josipdol – odnosno Modruš postaje sjedište Krbavsko – modruške biskupije, a od 12. stoljeća ulazi u jedinstveni sklop ilirskih provincija.

Do kraja 15. stoljeća središnju ulogu ima obitelj Krčkih Frankopana s najstarijim srednjovjekovnim naseljem Modrušom. Tada se na vlastelinskim dobrima gradi pavlinski samostan u Modruškom Gvozdu i franjevački samostan u Modrušu koji postaju središta duhovnog i kulturnog života tokom više stoljeća.  Nakon turskog razaranja u 16. stoljeću, područje oko Modruša doslovno propada.

Osnivanjem jedinica Vojne Krajine 1527. godine područje je potpalo pod Ogulinsku pukovniju, a na strateškim mjestima u Josipdolu, Modrušu i Oštarijama organiziraju se straže i časničke postaje. Tada se na opustošena sela naseljavaju stanovnici iz područja Gorskog Kotara, Kranjske, te Vlasi koji se bave stočarstvom i poljoprivredom.

Nove stabilnije prilike od početka 18. stoljeća omogućile su postupni razvoj kraja s ciljem jačanja trgovine između središnje Hrvatske i mora. Godine 1776. gradi se glavna cesta u smjeru sjever – jug koja povezuje Karlovac sa Senjom – tzv. Jozefinska cesta, koja je utjecala na osnutak i razvoj Josipdola.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća, Josipdol i okolna sela doživjeli su pravi progon. Međutim, to nije bilo sve, 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća stanovništvo  odlazi u veće gradove ili se iseljava u Njemačku i prekomorske zemlje.

Tijekom Domovinskog rata veliki dio općine Josipdol se nalazio na samoj crti bojišnice  a jugo-istočni dio je bio okupiran.

Josipdol je uspješno obranjen a narod ovog kraja je još jednom podnio veliku žrtvu u obrani domovine Hrvatske.

 

Share Button